Linkovi


Kontakt

I. PRAVILNIK O UZGOJU I UPISU PASA

Odredbe ovog Pravilnika Hrvatskoga kinološkog saveza za uzgoj i upis pasa, odreduju uzgoj cistokrvnih pasa prema priznatim standardima Medunarodne kinološke organizacije /Federation cynologique international - FCI/ i upis cistokrvnih pasa u Hrvatsku rodovnu knjigu /HR/ i Hrvatsku uvjetnu rodovnu knjigu /HUR/. Ove odredbe vrijede za cijelo podrucje Republike Hrvatske i obvezne su za sve kinološke organizacije HKS-a i njihove clanove. Odredbe se moraju takoder primjenjivati na sve postupke u uzgoju.
Ove odredbe HKS-a za uzgoj i upis pasa posebno uzimaju u obzir sada važeci Pravilnik /Reglement/ i uzgojni pravilnik FCI-a.

Clanak 1. Osnovno

I. Ove uzgojne odredbe mogu biti nadopunjene uzgojnim pravilnicima povjerenstava HKS-a i pravilnicima kinoloških udruga HKS-a kojima je HKS povjerio vodenje uzgoja s obzirom na posebnosti pasmina koje te udruge obuhvacaju, a takoder i pooštren onoliko koliko je korisno za postizanje uzgojnih ciljeva postavljenih standardima FCI-a.
II. Uzgojni pravilnici povjerenstava HKS-a i nacionalnih pasminskih klubova kojima je HKS povjerio vodenje uzgoja za pojedine pasmine moraju uvijek biti u suglasju s ovim uzgojnim odredbama, pri cemu treba takoder uvažavati hrvatske propise o zaštiti i držanju životinja.
III. Prema pravilima HKS-a, povjerenstva HKS-a i kinološke udruge HKS-a kojima je HKS povjerio vodenje uzgoja za pojedine pasmine moraju svoje uzgojne pravilnike u cijelom sadržaju i trenutno važecoj formulaciji dostaviti izvršnom odboru HKS-a na odobrenje.

Clanak 2. Uzgajac

I. Uzgojem se može baviti clan kinoloških udruga koje su clanice HKS-a
II. Uzgajac je vlasnik ženke u vrijeme kad je ona parena, osim ako nije pismeno preneseno vlasništvo na novog vlasnika.
III. Vlasnik je ona osoba koja je kuju ili psa stekla na zakonit nacin, koja je u neosporivu posjedu kuje ili psa i koja to može dokazati zakonitim posjedovanjem izvorne /originalne/ rodovnice.
IV. Preprodavacima pasa nije dozvoljen uzgoj niti clanstvo u nekoj od clanica HKS-a.
V. Pravo je svakoga uzgajaca da traži strucne savjete od voditelja uzgoja svoje kinološke organizacije i strucnih povjerenstava HKS-a.
VI. Dužnosti uzgajivaca su da:
a) koriste u uzgoju iskljucivo mužjake i ženke s važecom uzgojnom dozvolom u trenutku
parenja, odnosno pse s traženim ocjenama oblika i ispitima rada kod pasmina kod kojih se to traži pravilnikom o uzgoju HKS-a
b) ne uzgajaju pse bez rodovnice i pse s rodovnicama nepriznatih kinoloških organizacija,
c) uzgajaju samo sa zdravim psima,
d) osiguraju uzgojnim životinjama uvjete koji odgovaraju njihovim fizickim i psihickim potrebama ,
e) tako dugo dok se štene nalazi kod uzgajivaca, uzgajivac mora štenetu osigurati uvjete povoljne za njegov fizicki i psihicki razvoj koji omogucuju dobru socijalizaciju
f) osiguraju tetoviranje pasa shodno Pravilniku o tetoviranju cistokrvnih pasa HKS-a, a najkasnije do 12 tjedana starosti
g) ne predaju štence iz legla prije navršenih osam tjedana starosti
h) prije predaje pasa novim vlasnicima, ociste štence od crijevnih parazita i provedu najmanje jedno zaštitno cijepljenje pasa protiv najcešcih zaraza, te to potvrditi veterinarskom iskaznicom ovjerenom od veterinara,
i) kupiranje repa i odstranjivanje eventualnog petog prsta na stražnjim nogama obave u starosti od 3 -8-dana. Kupiranje uha obaviti u starosti od 6 tjedana do 3 mjeseca starosti štenca. Kupiranja se trebaju izvoditi u skladu s odredbama zakona o dobrobiti životinja,
j) svoja uzgojna prava ostvaruje preko kinološke organizacije u mjestu stanovanja, odnosno u najbližoj kinološkoj organizaciji mjesta stanovanja. Ukoliko za podrucje stanovanja vodenje uzgoja ima pasminski klub pasmine koju uzgajac uzgaja svoja uzgojna prava mora obvezatno ostvariti u takvoj udruzi,
k) u uzgoju ne krše odredbe ovog pravilnika.

Clanak 3. Ustupanje prava na uzgoj

I. Pravo na upotrebu u uzgoju ženke za rasplod ili rasplodnog psa ugovorom može biti preneseno na drugu osobu. (Uzgojno ustupanje, ustupanje prava na uzgoj).
II. Uzgojno ustupanje (ustupanje prava na uzgoj) mora biti ugovoreno pismeno prije predvidenog parenja. Jedan primjerak ugovora kasnije mora biti priložen prijavi legla.
III. Kod ustupanja uzgojnog prava treba precizno opisati prava i obveze obiju ugovornih strana.
Onaj tko privremeno preuzme ženku pod uzgojno pravo, smatra se vlasnikom ženke u vremenu od parenja do završetka dojenja štenadi prema smislu ovog pravilnika.

Clanak 4. Ime uzgajacnice /uzgojno ime/

I. Psi ne mogu nositi ime uzgajacnice /uzgojno ime drukcije od onoga koje je zašticeno na ime uzgajaca.
II. Jedan uzgajac može uvesti, to jest zaštititi samo jedno ime uzgajacnice takoder ako uzgaja i više pasmina. Ime uzgajacnice /uzgojno ime/ mora se koristiti za oznacavanje svih pasa jednog uzgajaca, bez obzira na razlicitost pasmina.
III. Dodijeljeno ime uzgajacnice /uzgojno ime/ je osobno i doživotno, tako dugo dok se ne ugasi.
IV. Nakon homologiranja od FCI-a ime jedne uzgajacnice /uzgojno ime/ više se ne može mijenjati. U pravilu ono se gasi smrcu vlasnika. Ustupanje uzgojnog imena nasljednicima uzgajaca koji je zaštitio uzgojno ime, može biti odobreno od HKS-a uz dokaz nasljedno pravnog prijenosa. Vlasnik jednog zašticenog uzgojnog imena može za sudionike u uzgoju uzeti bracnog partnera, bracu ili potomke uz uvjet da nisu mladi od 18 godina. Predstavljanje takve zajednice ostaje i dalje na osnovnom vlasniku uzgojnog imena /imena uzgajacnice/.
V. Ukoliko je želja zaštiti uzgajacnicu koja se nalazi u vlasništvu više osoba na zahtjevu za uzgajivacnicu mora biti navedeno tko je nosilac uzgojnog prava, a tko suvlasnik.
VI. HKS dodjeljuje pravo na vodenje jednog uzgojnog imena /imena uzgajacnice/ tek nakon odgovarajuceg kontakta s FCI-om u cijoj je nadležnosti medunarodno zaštititi iskljucivost imena uzgajacnice.
VII. Prijedlog za zaštitu imena uzgajacnice treba se podnijeti na obrascu koji je odredio HKS. Prijedlog mora sadržavati najmanje tri razlicita prijedloga imena.
VIII. Nakon dodjeljivanja imena uzgajacnice (uzgojnog imena) uzgajac može putem pismene obavijesti HKS-u odustati od njezine zaštite.
IX. Vlasnik jednog zašticenog imena uzgajacnice /uzgojnog imena/ dužan je držati se odredaba ovoga pravilnika HKS-a o uzgoju i upisu pasa i uzgojnih pravilnika mjerodavnih kinoloških organizacija HKS-a i sve cistokrvne pse koje je uzgojio ili nabavio u svoje vlasništvo bez iznimke upisati u rodovnu knjigu HKS-a.

Clanak 5. Voditelj uzgoja kinološke udruge

1. Voditelja uzgoja kinološke udruge predlaže nadležno tijelo kinološke udruge, a verificiraju ga:
Povjerenstvo za uzgoj sportskih pasmina pasa i Povjerenstvo za uzgoj lovnih pasmina pasa.
2. Voditelj uzgoja je kinološki sudac, sudac pripravnik ili iskusan uzgajac.
3. Mandat voditelja uzgoja traje do opoziva.
4. Dužnosti voditelja uzgoja su da:
a) vodi uzgoj cistokrvnih pasa prema odredbama ovog Pravilnika te ostalim odlukama Povjerenstva za uzgoj i oblik sportskih pasmina pasa i Povjerenstva za uzgoj lovnih pasmina pasa potvrdenih od Izvršnog odbora HKS-a,
b) sporna legla dostavlja kako bi ih riješila nadležna Povjerenstva za uzgoj.
c) upoznaje uzgajace o toku parenja, obvezama i pravima u uzgoju.
d) obavlja pregled legla, prvi put u roku 5 dana po štenjenju, a drugi put prilikom prijave legla.
e) odbija upis legla ili štenadi koje pokazuju znakove atipicnosti u tolikoj mjeri da izazivaju sumnju u cistokrvnost kao i štenadi s vidljivim zdravstvenim anomalijama.
f) odbija upis u legla u rodovnu knjigu ukoliko leglo nije držano u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske koje reguliraju dobrobit životinja
g) daje mišljenje Povjerenstvu za uzgoj sportskih pasmina pasa i Povjerenstvu za uzgoj i rad lovnih pasa oko zahtjeva za parenje u srodstvu
h) predlaže disciplinski postupak zbog nepridržavanja odredbi ovog Pravilnika.
i) potpisuje prijavu legla, provjerava tocnost podataka - predlaže upis u rodovnu knjigu shodno odredbama ovog Pravilnika.

Clanak 6. Upotreba u uzgoju

1.Osnovno
I. Dozvoljeno je uzgajati samo s nasljedno zdravim cistokrvnim psima cvrste naravi, upisanih u jednu od FCI-a priznatih rodovnih knjiga ili registra, koji ispunjavaju uvjete utvrdene od nadležne zemlje clanice ili ugovornog partnera.
Cistokrvni pas je nasljedno zdrav ako prenosi obilježja standarda, pasmine i naravi tipicne za pasminu, bez nasljednih pogrešaka, koje bi mogle štetiti zdravlju njegovih potomaka. Pri tome postoji obveza sprecavanja pretjerivanja onih obilježja pasmina, koja štete zdravlju pasa.
Za uzgoj nisu dozvoljeni psi s greškama koje se dokazano prenose u uzgoju kao npr. narav koja nije u skladu sa standardom pasmine, urodena gluhoca ili sljepoca, rascjepkano nepce, znatne greške zubala i anomalija celjusti, PRA, epilepsija, kriptorhizam, monorhizam, albinizam, pogrešna boja kao i utvrdena teška displazija.
Uzgajivacima stoji na raspolaganju znanstvena komisija kao potpora za ocjenjivanje i savjetovanje pri suzbijanju genetickih grešaka. Ukoliko znanstvena komisija izda katalog mjera, one su - nakon što ih prihvati uprava FCI-a - obvezujuce.
Uzgoj i razvoj pasmina pasa mora pocivati na dugorocnim ciljevima i solidnim osnovama, kako se uzgojem ne bi dobili bolesni psi, psi slabog temperamenta ili psi bez radnih sposobnosti.
Cilj uzgoja mora biti ocuvanje i po mogucnosti proširenje geneticke razlicitosti pasmine
Zadaca svakog uzgajivaca je ispitati, da je pas predviden za uzgoj obzirom na svoja mentalna i fizicka svojstva takoder i prikladan za uzgoj.
2. Uzgoj u srodstvu
Uzgoj u srodstvu je dozvoljen, ali samo kada se odnosi na legla u kojima bi se štencima pojavljivali zajednicki preci do kombinacije 2 - 3, (djedovi - pradjedovi). Za parenje jedinki u bližem srodstvu, potrebna je zamolba Povjerenstvu za uzgoj sportskih pasmina pasa ili Povjerenstvu za uzgoj i rad lovnih pasa, uz obavezno mišljenje i preporuku voditelja uzgoja.
3. Ženke za rasplod
a). Za rasplod se mogu koristiti ženke s priznatom i nostrificiranom rodovnicom FCI-a, koje su ocjenjene najmanje ocjenom dobar, a zadovoljile su na uzgojnom pregledu. Kod lovnih pasmina pasa ocjenjene najmanje ocjenom dobar i posjeduju ispit prirodenih osobina tražen za pasminu. Ženki sa kojom je izvršeno parenje prije nego je napravljen uzgojni pregled ili položen ispit prirodenih osobina, leglo se nece priznati
b). Ženka smije imati leglo samo jednom godišnje ( 365 dana ), odnosno s minimalnim razmakom od jedne kalendarske godine izmedu dva legla. Iznimno u suglasju s voditeljem uzgoja, jednom smije ženka u rasplodnom vijeku imati dva uzastopna legla. Ako je ženka pobacila ili su štenci uginuli, smatrat ce se kao da je imala leglo.
c).Dobna starost ženki za rasplod kod lovackih pasmina pasa za male pasmine pasa je od 12 mjeseci a za ostale 15 mjeseci do 8 godina. Kod sportskih i službenih pasmina pasa ženke smiju služiti u rasplodu od stjecanja uzgojne dozvole do navršene osme godine života, što znaci da smije biti pripuštena do dana kad navrši osam godina života. Ženke lovnih pasmina pasa dobre kondicije, a koje uz obrazloženje predloži voditelj uzgoja, mogu se nakon osme godine koristiti u uzgoju još jednu godinu. Ženke sportskih i službenih pasmina pasa moraju se predvesti na uzgojni pregled, gdje im se može produžiti dozvola za uzgoj za još jednu godinu.
d). Ženkama nakon dva carska reza u smislu zaštite istih ne dozvoljava se više uzgoj.
e) Jedna ženka smije sama podignuti samo toliko štenadi, koliko joj dopušta njezina uzgojna kondicija.

IV. Mužjaci za rasplod
a). Za rasplod se mogu koristiti samo mužjaci s priznatom i nostrificiranom rodovnicom FCI-a, koji su ocjenjeni najmanje s ocjenom vrlo dobar, a zadovoljili su na uzgojnom pregledu. Kod lovnih pasmina pasa ocjenjeni najmanje ocjenom vrlo dobar i posjeduju ispit prirodenih osobina tražen za pasminu.
b). Vlasnik smije mužjaka pripustiti samo na ženke koje ispunjavaju uvjete uzgoja u skladu s ovim pravilnikom.
c). Najstrože se zabranjuje pripuštanje mužjaka na ženku bez rodovnice, na ženke s nepriznatim rodovnicama te na ženke sa zabranom uzgoja.
d). Mužjak lovnih pasmina smije služiti u rasplodu do svoje smrti uz uvjet da nakon osme godine starosti mora biti pregledan od voditelja uzgoja. Mužjak sportskih i službenih pasmina pasa smije služiti u rasplodu od stjecanja uzgojne dozvole pa do svoje smrti uz uvjet da nakon osme godine starosti mužjak jednom godišnje mora biti priveden na uzgojni pregled radi provjere uzgojne kondicije.

Clanak 7. Uzgojni pregled

1. Uzgojni pregled je obvezatan za sve mužjake i ženke sportskih, službenih pasmina pasa, s kojima se želi obavljati uzgoj u okviru Hrvatskog kinološkog saveza.
2. Na uzgojni pregled mogu se dovesti ženke ocjenjene ocjenom oblika najmanje dobar, mužjaci ocjenjeni ocjenom oblika najmanje vrlo dobar.
Ženke i mužjaci svih pasmina koje podliježu obvezatnoj selekciji u svezi displazije kuka, a nabrojene su u ovom pravilniku ili su naknadno uvrštene u spisak odlukom Povjerenstva, moraju imati uredan HD nalaz, kao uvjet za pristupanje uzgojnom pregledu ( Prilog 1 ).
3.Minimalna dob za pristupanje psa uzgojnom pregledu je 10 mjeseci za patuljaste pasmine, 15 mjeseci starosti za ostale pasmine i pasmine kod kojih dijagnostici displazije kukova pristupa s 12 mjeseci, te 18 mjeseci starosti za pasmine kod kojih se dijagnostici displazije kukova pristupa s 18 mjeseci.
4. Klasifikacija displazije kuka je slijedeca :
HD A, B, C, D, E/I i E/II.
Slikanje kukova obavljat ce se na više mjesta u Hrvatskoj, a ocitavanje ce se obavljati na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, a prema odluci nadležne veterinarske klinike Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. U slucaju da iznajmljeni parnjaci imaju snimak iz ovlaštene klinike bilo gdje u nekoj od zemalja clanica FCI-a, novo snimanje nije potrebno. Priznaju se i snimke iz ovlaštenih klinika, a koje su ovlastili maticni klubovi pasmina iz maticne zemlje.
5. Uzgojnu dozvolu za pasmine kod kojih je propisano slikanje kukova, moci ce dobiti psi s HD nalazom stupnja A, B, C i D. Psi s nalazom, E/I i E/II nece se koristiti u uzgoju i nece moci dobiti uzgojnu dozvolu
6. Uzgojni pregled za mužjake vrijedi doživotno, uz uvjet da nakon osme godine starosti mužjak jednom godišnje mora biti priveden na uzgojni pregled.
7. Procjena uzgojne vrijednosti obavlja se prema vanjskom izgledu psa, ocjeni oblika, precima, potomcima, nagradama, naravi, radnim ispitima, HD snimci kukova i kondiciji psa, a uz zadovoljenje minimalnih kriterija za stjecanje uzgojne vrijednosti.
8. HKS Izdaje poseban obrazac za uzgojne preglede, koji se ispunjava u 2 primjerka, od kojih 1 ostaje kod vlasnika psa, a 1 se pohranjuje u pismohranu HKS-a, te se statisticki obraduje. Rezultat uzgojnog pregleda ( zadovoljio / nije zadovoljio )bit ce unesen u rodovnicu posebnim žigom, koji mora biti jasno vidljiv na rodovnici. Izgled i oblik obrasca uzgojnog pregleda propisuje Povjerenstvo za uzgoj sportskih pasmina pasa.
9. Procjena naravi obavlja se obvezatno za sve službene pasmine pasa shodno Uputstvu za provjeru naravi na uzgojnim pregledima (Prilog 2. Pravilnika).
10. Mužjaci i ženke koji ne produ na uzgojnom pregledu imaju pravo biti predvedeni na uzgojni pregled ponovo po isteku 3 mjeseca od prvog. I to pod uvjetom da prvi put nisu zadovoljili zbog loše kondicije ili naravi što se upisuje u rodovnicu psa kao NIJE ZADOVOLJIO u podrucje pecata uzgojnog pregleda. Ako ni drugi put ne zadovolji izdat ce im se trajna zabrana parenja bez obzira na eventualno visoku ocjenu oblika.
11. Termine uzgojnih pregleda objavljuju se pocetkom tekuce godine u službenom glasilu HKS-a. Organizator uzgojnih pregleda je HKS, uz suorganizaciju kinoloških organizacija.
12. Na svakom uzgojnom pregledu mora biti komisija od tri suca. Na uzgojnom pregledu gdje se predvida odaziv službenih pasa, poželjno je da bude prisutan jedan sudac za rad i obavezno licencirani markirant ( koji zamjenjuje jednog sudca). U slucaju kada na uzgojnom pregledu nije nazocan sudac za rad, obrazac uzgojnog pregleda ovjerava licencirani markirant.
13.Povjerenstvo za uzgoj sportskih pasmina pasa odobrava datume i suce predloženih uzgojnih pregleda, imajuci pri tome u vidu ravnomjernu proljetnu i jesensku pokrivenost na cijelom teritoriju RH, kao i kvalitetu sudaca na istima.
14. Svi psi koji su stekli uzgojnu dozvolu prije donošenja ovog Pravilnika, dužni su pristupiti uzgojnom pregledu nakon njezinog isteka.

Prilog 1.

FCI GRUPA I
BEARDED COLLIE
BERGER DE BEAUCE
BERGER DE BRIE
BORDER COLLIE
BOUVIER DES FLANDRES
COLLIE
DEUTSCHER SCHAFERHUND
GROENENDAEL
IOUJNOROUSSKAIA OVTCHARKA
KOMONDOR
KRAŠKI OVCAR
KUVASZ
LAEKENOIS
MALINOIS
OLD ENGLISH SHEEPDOG
PASTORE MAREMANNO - ABRUZZESE
PULI
PUMI
TERVUEREN

FCI GRUPA II
APPENZELLER SENNENHUND
BERNER SENNENHUND
BULLDOG
BULLMASTIFF
TCHIORNY TERRIER
DEUTSCHE DOGGE
DEUTSCHER BOXER
DOBERMANN
DOGO ARGENTINO
DOGUE DE BORDEAUX
ENTLEBUCHER SENNENHUND
GROSSER SCHWEIZER SENNEHUND
KAVKAZSKAIA OVTCHARKA
LANDSEER
LEONBERGER
MASTIFF
MASTINO NAPOLETANO
MONTAGNE DES PYRENES
NEWFOUNDLAND
RIESENSCHNAUZER
ROTTWEILER
SHAR-PEI
SREDNEASUATSKAIA OVTCHARKA
ST. BERNHARDHUND
TOSA
ŠARPLANINAC

FCI GRUPA III
AIREDALE TERRIER
AMERICAN STAFFORDSHIRE TERRIER
SOFT COATED WHEATEN TERRIER
KERRY BLUE TERRIER

FCI GRUPA V
AKITA
ALASKAN MALAMUTE
CHOW-CHOW
SAMOYED
SIBERIAN HUSKY
FCI GRUPA VI

DALMATINSKI PAS preporuca se snimanje HD i sluha
FCI GRUPA VIII
LABRADOR RETRIVER
GOLDEN RETRIVER
FLAT COATED RETRIVER
CURLY COATED RETRIVER
CHESAPEAKE BAY RETRIEVER
NOVA SCOTIA DUCK TOLLING RETRIEVER
FCI GRUPA IX
GRAND CANICHE

FCI GRUPA X
IRISH WOLFHOUND

Najranija dob kod koje se može pristupiti dijagnostici je 12 mjeseci starosti psa, osim kod pasmina:

BULLMASTIFF
DEUTSCHE DOGGE
DOGUE DE BORDEAUX
LANDSEER
MASTIFF
MASTINO NAPOLETANO
MONTAGNE DES PYRENES
NEWFOUDLAND
ST. BENHARDHUND
TOSA

Najmanja dob za dijagnostiku je 18 mjeseci starosti psa.

Prilog 2.

Ovo uputstvo regulira nacin provjere naravi službenih pasmina pasa na uzgojnim pregledima HKS-a.
Provjera naravi obavlja se bez obzira ima li predvedena jedinka na uzgojnom pregledu položeni radni ispit.
Na svaki uzgojni pregled Povjerenstvo za uzgoj sportskih pasmina pasa delegira licenciranog markiranta, a poželjno je i suca za rad službenih pasmina pasa.
Markirant može svojim potpisom zamijeniti suca za rad
Pas se u rubrici obrasca uzgojnog pregleda ocjenjuje sa:
ZADOVOLJIO ILI NIJE ZADOVOLJIO

PROVJERA NARAVI NA UZGOJNOM PREGLEDU ZA SLUŽBENE PSE

Provjera naravi za službene pasmine, sastoji se od :
- NAPAD NA MARKIRANTA SA PSOM VEZANIM NA POVODNIKU DUŽ. 3 METRA
- MIRNOCE NA PUCANJ

Markirant najprije upozna vlasnika psa s postupkom provjere naravi. Provjerava opremu na psu (kožnata, dovoljno cvrsta ogrlica ili metalna ogrlica postavljena da nije na steg i da se ne može provuci preko glave) , te ga upozorava da prilikom provjere naravi može psa hrabriti, ali ga ne smije dirati i ne smije se pomicati.
Pas se zakvaci na povodnik dug 3 metra, vlasnik psa drži na kraju povodnika i ne mice se. Markirant glasom i pokretima ruke prijeti vodicu psa, i kad pas obrati pozornost na markiranta napada vodica i psa i to tako da pod dijagonalom ude na rub prostora kojim se pas može kretati omogucujuci mu da ugrize rukav. Ako je pas cvrsto ugrizao rukav, markirant napravi još korak dva po obodu prostora psa, te ispušta rukav.

Pas dobiva ocjenu ZADOVOLJIO ako cvrsto ugrize rukav.
Dozvoljavaju se tri pokušaja da pas ugrize rukav.

Pas dobiva ocjenu NIJE ZADOVOLJIO ako:
- cvrsto ne ugrize rukav
- ako je izrazito agresivan ili plašljiv
- u slucaju da pas uopce ne ugrize rukav
- ako se vodic unatoc upozorenju markiranta približi psu
- ili se pomice sa stajne tocke.

Obvezatna oprema markiranta:
Zaštitne hlace, štitnik spolovila, obuca koja sprecava klizanje, mekani rukav, snažni kožni povodnik dug 3 metra.

Tad se prilazi provjeri naravi na pucanj.
Vodic se upozna s nacinom provjere na pucanj.
Vodic se krece s psom na povodniku voden s lijeve strane, poslije desetak koraka puca se iz startnog pištolja 6mm dva puta uzastopce s razmakom od 5 sekundi.
Ocjenu ponašanja na pucanj: ZADOVOLJIO dobiva pas koji bitno ne reagira na pucanj. Ocjenu ponašanja na pucanj: NIJE ZADOVOLJIO dobiva pas koji na pucanj reagira izrazito plašljivo ili agresivno.

Prilog 3. UPUTSTVO ZA PROVJERU SOCIJALIZACIJE

Provjere socijalizacije psa provode clanovi uzgojne komisije proucavajuci psa u razlicitim situacijama simuliranim iz stvarnog života. Ako se posumnja da je pas izrazito plašljiv, agresivan, nepredvidiv u reakcijama može mu se izdati ocjena socijalizacije: NIJE ZADOVOLJIO, te ce mu se uskratiti davanje uzgojne vrijednosti. Ostavlja se clanovima uzgojne komisije da improviziraju situacije iz stvarnog života za provjeru navedenog. ( Npr. Prolaz kroz grupu ljudi, pljeskanje ljudi, ostavljanje psa zavezanog te promatranje reakcije, prolazak pored automobila koji radi i slicno )

Clanak 8. Parenje - Ugovaranje

1. Vlasnik ženke odabire rasplodnog psa
Vlasnik rasplodnog psa može bez obrazloženja odbiti parenje.
2. O obostranim pravima i dužnostima vlasnika rasplodnog psa i rasplodne kuje o parenju mora biti napravljeno pismeno utanacenje u suglasnosti s pozitivnim zakonima Republike Hrvatske, medunarodnim uzgojnim pravilnikom FCI-a, odredbama ovog pravilnika HKS-a i eventualnim uzgojnim pravilnicima nacionalnih pasminskih organizacija. Utanacenje o parenju treba obuhvacati sljedece:
a). Obostranu obvezu izmjene fotokopija rodovnice pasa koji ce se pariti, zbog provjere njihova upisa u hrvatsku rodovnu knjigu, odnosno o upisu u jednu od FCI-a priznatu rodovnu ili uzgojnu knjigu, ako se radi o mužjaku ili ženki iz inozemstva.
b). Obostranu obvezu izmjene fotokopija dokumenata propisanih za uzgoj pasmine.
3. Vlasnicima uzgojnih ženki preporucuje se da ženku dovedu mužjaku osobno ili putem povjerljive osobe. Ostane li ženka više dana kod držaoca parnjaka, svi time nastali troškovi padaju na racun vlasnika ženke, kao što je hranjenje i smještaj, eventualna veterinarska njega, kao i eventualne štete koje ženka prouzroci na opremi uzgajacnice ili u stanu držaoca parnjaka. Takoder troškove povratnog prijevoza ženke snosi vlasnik.
4. Na temelju zakonskih odredbi razlicitih zemalja smatra se u smislu ovog pravilnika za odgovornog držaoca životinje ona osoba koja životinji u vrijeme nastupanja štete pruža smještaj i hranu.
Ostane li ženka jedan ili više dana pod zaštitom držaoca parnjaka tada je ovaj odgovoran za štete koje ženka prouzroci prema trecim osobama.
Doticni vlasnici ili držaoci parnjaka obavezuje se kod zakljucivanja osobnog jamstvenog osiguranja uvažiti ovu okolnost.
5. U slucaju smrti ženke za vrijeme njenog boravka kod držaoca parnjaka, ovaj na svoj racun poziva veterinara kako bi utvrdio smrt i uzrok smrti. On najbržim putem obavještava vlasnika ženke o njenoj smrti i uzroku smrti.
Ako vlasnik želi vidjeti mrtvu ženku, mora mu se za to dati priliku.
Ako je smrt nastupila krivnjom držaoca parnjaka, ovaj je dužan vlasniku ženke nadoknaditi štetu.
Ako krivnja nije njegova, vlasnik ženke je obavezan nadoknaditi držaocu parnjaka sve troškove koji su nastali u svezi sa smrcu ženke.
6. Držalac parnjaka obavezuje se da nece ženku dovesti nijednom drugom nego predvidenom mužjaku.
Ako mužjak ne spari, ženku se smije samo uz suglasnost njenog vlasnika dovesti drugom mužjaku.
Nikako nije dozvoljeno da se ženku tijekom jednog tjeranja spari s dva ili više mužjaka.
7. Kod nenamjernog parenja s drugim, a ne ugovorenim mužjakom, držalac parnjaka pod cijom je zaštitom bila ženka dužan je vlasnika ženke o tome izvijestiti i nadoknaditi mu sve troškove nastale iz pogrešnog parenja.
Nakon nenamjeravanog parenja s nepredvidenim mužjakom nije više dozvoljeno daljnje parenje s ugovorenim mužjakom. Držalac parnjaka ne može nakon takvog parenja postavljati nikakve zahtjeve vlasniku ženke.
8. Korektno provedeno parenje držalac parnjaka potvrduje izdavanjem potvrde o parenju. On u njoj svojim potpisom potvrduje da je bio ocevidac parenja. Izgled i podatke obvezne u obrazac potvrde o parenju propisuje Hrvatski kinološki savez.
Ova potvrda o parenju mora svakako sadržavati:
a) Ime i registarski broj parnjaka
b) Ime i registarski broj ženke
c) Ime i adresu vlasnika parnjaka, odnosno ovlaštenog držaoca
d) Ime i adresu vlasnika ženke u trenutku parenja
e) Mjesto i datum obavljenog parenja
f) Potpisi vlasnika parnjaka, odnosno držaoca i vlasnika ženke
g) Ako referada pasa za upis štenaca traži ovjerenu kopiju ili ovjeren prijepis rodovnice parnjaka, držalac parnjaka treba iste besplatno staviti na raspolaganje vlasniku ženke . Vjerodostojnost iste ovjerava nadležni maticni savez.
9. Potvrda o parenju sastavlja se u dva primjerka, od kojih jednu zadržava vlasnik mužjaka do konacnog podmirenja materijalnih obveza, izmedu vlasnika mužjaka i ženke, a drugu zadržava uzgajivac. Pri prijavljivanju legla oba primjerka obvezatno se prilažu dokumentu :" PRIJAVA LEGLA "
10. Ako ugovoreni mužjak iz bilo kojeg razloga ne spari ženku ili ženka nije voljna za parenje tako da se parenje nije moglo obaviti, vlasnik parnjaka unatoc pravu na naknade spomenute pod brojem IV., nema pravo na ugovorenu naknadu za parenje.
11. Vlasnik parnjaka uz ugovorenu naknadu za parenje ne može vlasniku ženke postavljati nikakve zahtjeve glede potomaka mužjaka. Narocito nema nikakvo zakonito pravo na to da mu se preda jedno štene. Ako se predaja jednog šteneta ugovori kao naknada za parenje, ovaj dogovor treba prije parenja pismeno potvrditi. U sporazumu takve vrste moraju se obvezatno uzeti u obzir sljedece tocke:
a) trenutak izbora šteneta od strane mužjaka
b) trenutak predaje šteneta vlasniku mužjaka
c) trenutak u kojem pravo izbora vlasnika mužjaka neopozivo prestaje
d) trenutak u kojem pravo odnošenja neopozivo prestaje
e) reguliranje troškova prijevoza
f) posebni dogovori za slucaj da ženka ošteni samo mrtve, ili samo jednog živog štenca ili ako izabrano štene ugine prije predaje.
12. Nakon korektno proteklog parenja usluga parnjaka smatra se izvršenom i s tim je uvjet za ugovorenu naknadu za parenje ispunjen. On ne ukljucuje jamstvo za sklonost ženke. Ovisi o procjeni vlasnika parnjaka hoce li nakon ostajanja ženke neoplodenom jamciti jedno besplatno parenje kod njenog sljedeceg tjeranja ili vratiti jedan dio naknade za parenje. Dogovor takve vrste treba prije parenja pismeno uglaviti u ugovor o parenju.
Ugovoreno pravo na besplatno parenje medutim u nacelu prestaje sa smrcu parnjaka, promjenom vlasništva nad istim ili smrcu ženke.
Može li se dokazati (ispitivanjem sperme) da je parnjak u trenutku parenja bio neplodan, vlasniku ženke treba vratiti naknadu za parenje.
13. Kod umjetnog osjemenjivanja ženke veterinar koji je mužjaku uzeo spermu mora referadi pasa, kod koje se upisuju štenci, predociti potvrdu da svježa ili duboko smrznuta sperma potjece od dogovorenog mužjaka. Svi troškovi uzimanja sperme idu na teret vlasnika ženke.
Troškove osjemenjivanja ženke takoder snosi vlasnik ženke. Veterinar koji osjemjenjuje ženku mora referadi pasa potvrditi da je ženka osjemenjena spermom mužjaka koji je bio predviden za parnjaka. U njegovoj potvrdi moraju isto tako biti navedeni vrijeme i mjesto osjemenjivanja, ime i registarski broj ženke, ime i adresa vlasnika ženke.
Vlasnik mužjaka koji je dao spermu, mora vlasniku ženke uz veterinarske potvrde izdati službenu potvrdu o parenju.
Umjetna oplodnja ne smije se primjenjivati kod životinja koje se prije nisu na prirodan nacin oplodivale.

Clanak 9. Odredbe za upis - Osnovno
Nadležnost donošenja Upisnog reda je u pravilima HKS-a i može ga mijenjati samo Izvršni odbor HKS-a.

Clanak 10. Opci uvjeti upisivanja
1. U rodovnu /uzgojnu/ knjigu HKS-a cistokrvnih pasa mogu se upisati štenad jednog legla, ako vlasnik uzgojne kuje ima redovito prebivalište u Republici Hrvatskoj /Residence habituelle/.
2. Za svakog uzgajaca, clana jedne kinološke organizacije na podrucju Republike Hrvatske vrijedi obveza da štenad koju je odgojio i sve cistokrvne pse koji su u njegovu vlasništvu upiše u Rodovnu knjigu HKS-a
3. Osobe koje nisu clanovi jedne kinološke organizacije HKS-a ne mogu upisivati legla svojih kuja ni ostale pse u Hrvatsku rodovnu knjigu.
4. U hrvatsku rodovnu knjigu ne može se upisati leglo koje nije oštenjeno na teritoriju Republike Hrvatske.
5. Potomci cistokrvnih roditelja iste pasmine koji posjeduju od FCI-a priznate rodovnice (dokaze podrijetla) su cistokrvni psi i imaju pravo na rodovnice priznate od FCI-a u skladu s ovim pravilnikom.
6. Sva se legla moraju u potpunosti upisati. To vrijedi i za štence koji su do trenutka prijedloga/zahtjeva za upisivanje bili othranjeni.

Clanak 11. Hrvatska rodovna knjiga - brojevi upisa
Svaki pas upisan u Hrvatsku rodovnu knjigu dobiva odgovarajuci broj. Dodjeljivanje upisnog broja nadzire voditelj rodovne knjige HKS-a.
Broj upisa pod kojim je pas upisan u Hrvatsku rodovnu knjigu sastavni je i nedjeljivi dio njegova imena i mora uvijek biti naveden kad se navodi ime psa.
Broj upisa u rodovnu knjigu, ujedno je broj kojim se tetovira pas. Nacin tetoviranja pasa odreduje Pravilnik o tetoviranju cistokrvnih pasa HKS-a.
Pri upisu u Hrvatsku rodovnu knjigu istodobno s dodjelom broja upisa pas dobiva i kraticu koja oznacava njegovu pasminu. Kratica pasmine takoder je sastavni i nedjeljivi dio imena psa, te se uz broj upisa u Hrvatsku rodovnu knjigu mora navesti uvijek kad se navodi ime psa.

Clanak 12. Podnošenje prijave legla
Podnošenje prijave legla za upis u hrvatsku rodovnu knjigu je u nadležnosti voditelja uzgoja kinološke udruge HKS-a.

Clanak 13. Prijava upisa legla
I. Prijavu upisa legla dužan je podnijeti uzgajac, na odredenom obrascu HKS-a /prijava legla/ uz prilog preslika :
a/ rodovnice ženke
b/ potvrde o parenju
c/ rodovnice psa s kojim je ženka parena
d/ uzgojne dozvole za ženku ( ukoliko se radi o sportskim i službenim pasminama pasa )
e/ uzgojne dozvole za psa upisanog u hrvatsku rodovnu knjigu s kojim je ženka parena ( ukoliko se radi o sportskim i službenim pasminama pasa )
f / potvrde o osvojenim naslovima prvaka
g / propisane veterinarske potvrde
Prijava legla može se obaviti najranije s šest /6/ tjedana poslije štenjenja kuje, a najkasnije do 12 tjedana.
Predaje se u kinološkoj udruzi ciji je clan uzgajac. Nakon provjere uvjeta i upisanih potrebnih napomena voditelja uzgoja kinološke udruge ce istu proslijediti HKS-u.
2. Potpisivanjem potpuno popunjenih upisnih obrazaca i njihovim podnošenjem na upis, uzgajac, to jest vlasnik psa potvrduje da su podaci potpuno istiniti.

Clanak 14. Inozemni rasplodni pas
Ako je kuja, koja je držana na podrucju Republike Hrvatske parena u inozemstvu, leglo ce biti upisano u Hrvatsku rodovnu knjigu samo onda ako je inozemni rasplodni pas s kojim je kuja parena upisan u jednu rodovnu ili uzgojnu knjigu koju priznaje FCI i ako se smije upotrijebiti u uzgoju u skladu s pravilima o uzgoju zemlje u kojoj boravi vlasnik psa.

Clanak 15. Ime cistokrvnog psa
Imena svih pasa iz jednog legla moraju imati isto pocetno slovo. Ime uzgajacnice /uzgojno ime/ sastavni je i nedjeljivi dio imena psa oštenjenog kod jednog uzgajivaca i mora se uvijek potpuno navoditi uz ime psa.

Clanak 16. Pojedinacni upis / Nostrifikacija
1. U hrvatsku rodovnu knjigu pasa biti ce upisani pojedinacni psi /pojedinacni upis/ ako je dokazano njihovo cistokrvno porijeklo važecim izvodom iz jedne rodovne ili uzgojne knjige koju priznaje FCI. Pri nostrifikaciji rodovnice obvezno je predati izvornu eksportnu rodovnicu ili izvornu rodovnicu ukoliko pas potjece iz zemlje koja ne posjeduje eksportnu rodovnicu.
2. Broj hrvatske rodovne knjige bit ce unesen na izvornoj ispravi podrijetla /rodovnici/ te se nakon upisa u hrvatsku rodovnu knjigu mora upotrebljavati.

Clanak 17. Rodovnica - isprava o podrijetlu
1. Svaki pas uzgojen u Republici Hrvatskoj i upisan u Hrvatsku rodovnu knjigu dobiva službeni dokaz podrijetla -rodovnicu HKS-a. Obrazac rodovnice mora imati oznaku medunarodne kinološke federacije ( FCI ) i Hrvatskoga kinološkog saveza ( HKS ).
2. Na obrascu rodovnice moraju biti odjeljci za upis najmanje tri generacije predaka upisanoga psa.
3. Rodovnica HKS-a punovaljana je tek kad je potpiše voditelj rodovne knjige HKS-a te je ovjeri pecatom HKS-a, te potpisom i ovjerom referenta za tetoviranje.
4. Rodovnica je isprava koja s psom cini jedinstvenu cjelinu. Njom raspolaže vlasnik psa, te je pri njezinu službenu izdavanju naknadno upisivanje podataka, uz pristanak vlasnika, moguce jedino u Hrvatskom kinološkom savezu u sklopu njegovih nadležnosti u uzgoju i evidenciji cistokrvnih pasa.
5. Upisivanje ocjena, rezultata i osvojenih kandidatura na kinološkim manifestacijama te napomene u svezi s uzgojem, obavlja se u rodovnicu HKS-a ili radno izložbenu knjižicu.
6. Pri izdavanju rodovnica za štenad iz jednog legla u odjeljke predaka mogu se upisati samo potvrdeni naslovi na osnovi kandidature, kako u ljepoti tako i u radu, te položeni stupnjevi radnih ispita ( u slucaju da ih je više upisuju se oni najviše kategorije ), ali nikako kandidature za naslove izgleda ili rada ili prigodni naslovi s pojedinih priredbi izuzev svjetskih i sekcijskih naslova propisanih od Medunarodne kinološke federacije ( npr. Svjetski prvak, evropski mladi prvak ). U rodovnicu se upisuju i podaci o RTG nalazima displazije kukova.
7. Rodovnica kao jedinstvena cjelina sa psom mora s njim biti predana pri svakoj promjeni vlasnika što se potvrduje upisom podataka novog vlasnika i ovjerom potpisa prijašnjeg vlasnika.
8. Za izgubljenu ili nehotice uništenu rodovnicu duplikat ili prijepis izdaje HKS, za što je nužno podnijeti zahtjev s obrazloženjem uz naknadu troškova, koje odreduje Izvršni odbor HKS-a.
Zahtjev za izdavanje duplikata ili prijepisa rodovnice podnosi se na za to predvidenom obrascu ovjerenom od odgovorne osobe kinološke udruge.
Izdavanjem duplikata ili prijepisa izvorna rodovnica postaje nevažeca.
9. Svaki zahtjev za duplikat rodovnice i njeno izdavanje mora uz navodenje podataka o podnositelju zahtjeva i psu biti objavljen u službenom glasilu HKS-a.

Clanak 18. Pristojbe
1. Za vodenje Hrvatske rodovne knjige i za provedbu izdavanja isprava Hrvatskom kinološkom savezu pripada naknada koju odreduje Izvršni odbor HKS-a.
2. Hrvatski kinološki savez naplacuje pristojbe od uzgajaca ili za pojedinacne upise preko organizacija ciji je uzgajac ili pojedinac clan.

Clanak 19. Posebne odredbe
Za pse koji se nalaze u vlasništvu Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane i Hrvatske udruge za školovanje pasa vodica i mobilitet ne vrijede odredbe ovog Pravilnika izuzev traženih zdravstvenih odredbi. Isti prijavljuju legla direktno u HKS-u.

Clanak 20. Sankcije
Povrede odredaba ovog Pravilnika kažnjavat ce se disciplinski prema Pravilniku o stegovnoj odgovornosti HKS-a.

Clanak 21. Sporovi i izvršne odredbe
1. Smatra li vlasnik da se je voditelj uzgoja ogriješio o navedena previla, ima pravo žalbe Povjerenstvu za uzgoj sportskih pasmina pasa i Povjerenstvu za uzgoj i rad lovnih pasa HKS-a . Rok za podnošenje žalbe je 15 dana od trenutka ucinjene greške.
2. Za materijalne sporove medu clanovima nadležan je sud.
3. Kinološke organizacije HKS-a kojima je HKS povjerio vodenje uzgoja za pojedine pasmine dužne su svoje uzgojne propise i pravilnike uskladiti s pravilnikom HKS-a.
4. Izmjene i dopune Pravilnika o uzgoju donose Povjerenstva za uzgoj i oblik sportskih i službenih pasmina pasa i Povjerenstva za uzgoj i rad lovnih pasmina pasa, a potvrduje ih izvršni odbor HKS-a. 5. Pravilnici o uzgoju nacionalnih pasminskih klubova pocinju se primjenjivati nakon što ih potvrdi Izvršni odbor HKS-a.

Clanak 22. Stupanje na snagu
Ovaj Pravilnik stupa na snagu dana 02.srpnja 2005.

[ Nazad na 'Index' ]